U Organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i Udruženjem za modernu historiju Sarajevo, u Mostaru je održana dvodnevna znanstvena konferencija pod nazivom “Fortifikacije i vojne komunikacije na tlu Bosne i Hercegovine od antike do 1918. godine”.
Direktor Arhiva HNK Amir Kadribegović istakao je da je ova konferencija rezultat kvalitetne suradnje ove tri institucije.
Kako je dodao, na konferenciju se prijavilo 27 učesnika, profesora i istraživača iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Među njima su i tri učesnika iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dok je dijelom ove naučne konferencije i 30 učesnika iz History Festa.
– To je pokazatelj da smo uradili jako kvalitetan posao i nadamo se da će ova naučna konferencija, u godinama koje dolaze, postati tradicionalna i biti nešto što će na ovom području imati veliki značaj – istakao je Kadribegović.
Na konferenciji se kroz odgovarajuće cjeline obrađuju sljedeće teme: vrste, način izgradnje, proširenja, nadogradnje, teritorijalni raspored i funkcije utvrda, pomoćni redovi i službe u utvrdama, pitanje vodoopskrbe, higijena i zdravstvena njega, svakodnevni život, kao i pitanje fortifikacija u narodnim pjesmama.
– Ova naučna konferencija organizuje se u godini u kojoj Arhiv HNK obilježava 70 godina svoga rada i postojanja i ovo je jedan od devet događaja kojim će Arhiv obilježiti ovaj značajan jubilej. Usuđujem se reći da je ova naučna konferencija, prema značaju, možda i najvažniji događaj kojeg organiziramo u ovoj godini – smatra Kadribegović.
Dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ Edim Šator kaže kako se radi o široko postavljenoj konferenciji koja će s različitih aspekata ukazati na bitnost i značaj fortifikacije i vojne komunikacije na prostoru BiH do 1918. godine.
– Cilj nam je bio da stavimo fokus na istraživanje različitih fortifikacijskih objekata, kao i vojnih komunikacija na prostoru BiH koja je bogata različitim vrstama kulturno-historijskog naslijeđa. Želimo pokazati i ukazati na različite načine na koji se ti fortifikacijski objekti, između ostalog, mogu koristiti u kulturnom turizmu – dodao je dekan Šator.
Osim toga, ističe dekan, cilj je bio da se na interdisciplinarni način istraže različite teme, od književnosti do vojne komunikacije, a ne isključivo teme s historijskog ili arheološkog aspekta.
Iako su fortifikacije oduvijek imale vojnu funkciju, na ovoj konferenciji rasvijetljeni su i brojni drugi aspekti, poput okoliša, humane geografije, utiecaja na izgradnju identiteta i slično.
Naučna konferencija održana je pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
