Na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru 15. oktobra 2026. godine održana je Šesta međunarodna naučna konferencija „Slovo o Hercegovini“, posvećena istraživanju jezičke, književne, historijske i kulturne baštine Hercegovine.
Konferenciju su organizirali Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i Fakultet humanističkih nauka.
Amir Kadribegović, direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona naglasio je da su ovakvi događaji značajni, ne samo za naučnu struku, nego i za društvo u cjelini, jer omogućuju razmjenu znanja i informacija te otvaraju mogućnosti za uspostavljanje novih institucionalnih partnera.
„Arhiv HNK i Fakultet humanističkih nauka primjer su dobre prakse jer smo pokazali da institucionalno partnerstvo može dovesti do konkretnih rezultata koji imaju trajnu vrijednost“, kazao je Kadribegović podsjetivši da su Arhiv i Fakultet u posljednje dvije godine organizirali dvije međunarodne konferencije, dva naučna skupa i arhivsku izložbu, uz brojne promocije naučnih djela.
Posebno je istaknuo dugogodišnju suradnju s Fakultetom i Muzejom Hercegovine na izdavanju časopisa „Hercegovina“, ocijenivši da takvi projekti potvrđuju opredijeljenost institucija za dugoročnu suradnju.
„Naš zajednički rad nije fokusiran samo na pojedinačne projekte, nego na dugoročnu suradnju koja može donijeti uspješne rezultate našim institucijama, obogatiti znanje i ostvariti važne rezultate koji će biti na usluzi budućim generacijama“, rekao je Kadribegović izrazivši nadu da će Konferencija još jednom potvrditi značaj zajedničkog djelovanja u kvalitetnijem proučavanju i afirmaciji vrijednosti Hercegovine.
Edim Šator, dekan Fakulteta humanističkih nauka rekao je da je konferencija „Slovo o…“ prvobitno bila zamišljena kao skup posvećen proučavanju književnog stvaralaštva hercegovačkih književnika koji su obilježili, ne samo bosanskohercegovačku, nego i širu evropsku i svjetsku književnost.
„Krenuli smo s prvim skupom koji je bio posvećen Maku Dizdaru, a zatim smo imali skupove o Antunu Branku Šimiću, Zuki Džumhuru, Aliji Isakoviću, Mirku Kovaču i drugima. Koncept smo promijenili na posljednjem skupu „Slovo o Mostaru“, koji ima otprilike isti pristup kakav smo zamislili i za konferenciju „Slovo o Hercegovini““ rekao je dekan je Šator uoči početka konferencije.
Istakao je da je cilj ovogodišnjeg događaja sagledati Hercegovinu iz šireg društveno-humanističkog ugla, obuhvaćajući značajne autore, kulturne i društvene procese te kulturnu baštinu ovog područja.
„Nastojali smo iz šireg društveno-humanističkog ugla proučavati pojave, pisce, autore, kulturne i društvene procese te kulturnu baštinu značajnu za ovo područje. U tom kontekstu zamišljena je i današnja konferencija, kako bismo sve te pojave promatrali iz šireg društveno-humanističkog aspekta. Nakon konferencije planirano je objavljivanje zbornika radova koji će dati značajan doprinos razvoju prvenstveno humanističkih, ali i društvenih nauka“, rekao je Šator dodavši da su u fokusu konferencije historija ovih prostora, od antike do savremenog doba, jezik i književnost, kao i procesi koji su obilježili razvoj Bosne i Hercegovine.
Inače, program konferencije obuhvatio je pet tematskih oblasti: nauku o književnosti, nauku o jeziku, historiju i arheologiju, etnologiju i kulturnu baštinu.
