U prostoru Brusa bezistana u Sarajevu, danas je otvorena izložba Arhiva Hercegovačko- neretvanskog kantona “Život na području Stolačkog kotara (1878–1918)” koja je organizirana u saradnji s Muzejem Sarajevo. Izložba na jedinstven način donosi priču o svakodnevnom životu običnog čovjeka u Stocu u vremenu vladavine Austro-Ugarske monarhije.
Na otvaranju izložbe prisutnima se obratila Indira Kučuk Sorguč, direktorica JU Muzej Sarajeva, ističući značaj saradnje između institucija kulture iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine:
“Jako smo svi sretni što možemo da krunišemo našu saradnju s Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona ovdje u Muzeju Sarajeva i da to bude još jedan u nizu naših zajedničkih projekata koje bih htjela predstaviti, ne samo ovo što smo danas vidjeli, nego da predstavimo sve ono što je vezano za Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona u Sarajevu i nadamo se, naravno, ono što je značajno iz Muzeja Sarajeva u Mostaru”, istakla je Kučuk Sorguč.
Svoje zadovoljstvo realizacijom izložbe izrazio je i Amir Kadribegović, direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je podsjetio na značaj ove kulturne institucije i njenu prisutnost širom regije:
“Ima veliko značenje zato što smo mi prvi put ovdje u Sarajevu, a u ovoj tekućoj 2025. godini obilježavamo čak 71. godinu našeg postojanja. To nije mala stvar, mi smo u prošloj godini obilježili naš jubilej 70. godina i tim povodom smo organizirali osam događaja koje smo prezentirali u četiri hercegovačka grada: Mostaru gdje je naše sjedište, Stocu, Konjicu i Trebinju. U prošloj godini smo prvi put bili u Stocu, Konjicu i Trebinju. Zamislite 70 godina, a težina na cijeloj priči je bila okolnost da smo mi bili prva institucija koja je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma održala jedan javni kulturni događaj u Trebinju. To se desilo u septembru mjesecu prošle godine u Muzeju Hercegovine Trebinje”, rekao je Kadribegović.
Referirajući se na izložbu u Sarajevu Kadribegović je naveo da je za Arhiv jako bilo važno da se predstavi ovdašnjoj javnosti jer to predstavlja kvalitativni iskorak u našem radu.
„Ovo je istovremeno otvoreni poziv istraživačima, naučnicima, studentima i svim zainteresiranim građanima koje može privući bogatstvo arhivske grade koju posjeduje naša ustanova. U konačnici sretni smo što smo kroz ovu arhivsku izložbu predstavili Stolac iz jedne historijske etape koja je značajno uticala na životne tokove u tom gradu, na sudbine ljudi, običaje, ali i duh grada. Ova izložba je jedna priča o gradu i ljudima, njihovim sudbinama i životnim iskušenjima koje vrijedi ispričati i podijeliti s drugima“, zaključio je Kadribegović.
Autorica izložbe, Irma Šabanović, opisala je kako je izgledao proces rada na ovoj izložbi – od dugotrajnog istraživanja i pažljive selekcije građe, do konceptualizacije i oblikovanja same postavke. Posebno se osvrnula na sam Stolac, ističući da je riječ o prostoru bogate historije i kulturnog slojevitog identiteta, koji je u austrougarskom periodu predstavljao značajan administrativni, obrazovni i privredni centar u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Kroz arhivske dokumente, rekla je, vidljivo je koliko je Stolac bio živ grad – sa školama, zanatlijama, poštom, medicinskim ustanovama, ali i svakodnevnim problemima svojih stanovnika.
Budući da je Federalno ministarstvo pokrovitelj izložbe, ministar Nerin Dizdar je prilikom svečanog otvorenja naglasio koliko je važno da institucije kulture otvaraju prostor za izučavanje lokalne historije, jer upravo kroz priče “malih ljudi” možemo bolje razumjeti veće društvene procese.
Izložba je privukla veliku pažnju istraživača, historičara, ali i svih ljubitelja stolačke baštine i kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Ostaje otvorena za javnost u Brusa bezistanu do 26. maja.
