Arhiv Hercegova\u010dko-neretvanske kantona u saradnji s Fakultetom humanisti\u010dkih nauka Univerziteta “D\u017eemal Bijedi\u0107” u Centru za kulturu Mostar organizirao je nau\u010dni skup i izlo\u017ebu pod radnim nazivom “Obrazovanje \u017eenske djece u Hercegovini”.<\/p>\n
Na nau\u010dnom skupu u\u010destvovalo je devet istaknutih izlaga\u010da – nau\u010dnika, fakultetskih profesora, histori\u010dara i pedagoga te istra\u017eiva\u010da koji su prvi put borbu i \u017eelju hercegova\u010dkih djevoj\u010dica i \u017eena da postanu akteri dru\u0161tvenog i kulturnog zbivanja obradili i predstavili na nau\u010dni na\u010din.<\/p>\n
Direktor Arhiva HNK-a Amir Kadribegovi\u0107 istaknuo je kako je rije\u010d o prvom okupljanju u Mostaru posve\u0107enom ovoj temi na ovakav na\u010din i u ovakvom formatu, kroz nau\u010dni skup i arhivsku izlo\u017ebu.<\/p>\n
Arhiv HNK-a, u saradnji s Fakultetom humanisti\u010dkih nauka Univerziteta ‘D\u017eemal Bijedi\u0107’, koji je suorganizator skupa, danas prvi put predstavlja temu koja govori o borbi djevoj\u010dica i \u017eena u Hercegovini da, pored osnovnog prava na obrazovanje, budu ravnopravno uklju\u010dene u dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot – kazao je Kadribegovi\u0107.<\/p>\n
Historija obrazovanja \u017eenske djece na podru\u010dju Hercegovine, naveo je, nije bila ni jednostavna ni pravolinijska. Dugo je bila ograni\u010dena dru\u0161tvenim obrascima, tradicionalnim shva\u0107anjima, ali i ekonomskim mogu\u0107nostima.<\/p>\n
Zato ovaj na\u010dni skup i arhivska izlo\u017eba, osim nau\u010dne, imaju i zna\u010dajnu dru\u0161tvenu i civilizacijsku vrijednost. Oni nas podsje\u0107aju da pravo na obrazovanje nije i ne smije biti privilegija pojedinaca, ve\u0107 treba biti temeljna dru\u0161tvena vrijednost i jedan od klju\u010dnih faktora razvoja – zaklju\u010dio je direktor Arhiva.<\/p>\n
Dekan Fakulteta humanisti\u010dkih znanosti i jedan od izlaga\u010da, dr. sc. Edim \u0160ator, kazao je kako je cilj njegova izlaganja pokazati put koji su \u017eene kroz proces obrazovanja tokom 20. vijeka pro\u0161le, od onih koje su primale znanje do onih koje su same postale kreatorice znanja i nauke, a potom i upravljale institucijama koje se bave naukom i obrazovanjem.<\/p>\n
Posebnu pa\u017enju, kazao je, posvetit \u0107e dvjema zna\u010dajnim \u017eenama iz Hercegovine, profesorici D\u017eenani Buturovi\u0107 i profesorici Zlati Grebo.<\/p>\n
D\u017eenana Buturovi\u0107 ostavila je ogroman i izuzetno vrijedan korpus rada u prou\u010davanju knji\u017eevnosti, dok je Zlata Grebo me\u0111u prvima sna\u017enije usmjerila pa\u017enju na prou\u010davanje polo\u017eaja \u017eene u dru\u0161tvu. Bila je i prva dekanesa Fakulteta politi\u010dkih nauka – podsjetio je \u0160ator.<\/p>\n
Istakao je i kako je \u017eenama, \u010dak i nakon Drugog svjetskog rata, kada su dobile znatno ve\u0107e mogu\u0107nosti za studiranje, obrazovanje i bavljenje naukom, bilo te\u017ee ostvariti uspjeh u pore\u0111enju s njihovim mu\u0161kim kolegama.<\/p>\n
Istovremeno, danas vrlo malo znamo o mnogim izuzetno uspje\u0161nim \u017eenama. Primjer je Vera \u0160tajder, vrhunska matemati\u010darka i svjetski priznata na\u010dnica, koja je u\u010destvovala u osnivanju Univerziteta u Sarajevu te pomagala u osnivanju Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta i drugih institucija.<\/p>\n
\u0160ator je podsjetio i na profesoricu Raziju Lagumd\u017eija, ro\u0111enu u Trebinju, koja je bila me\u0111u pionirkama i osniva\u010dicama Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu i njezina prva dekanesa.<\/p>\n
Pokrovitelji nau\u010dnog skupa i izlo\u017ebe su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a.<\/p>\n
Izlo\u017eba je kronolo\u0161ki koncipirana s ciljem prikazivanja razvoja obrazovanja i dru\u0161tvenog polo\u017eaja hercegova\u010dkih djevoj\u010dica tokom 20. vijeka, po\u010dev\u0161i od intenzivnije izgradnje \u0161kolskih objekata, preko me\u0111uratnog razdoblja pa sve do obrazovnih i dru\u0161tvenih promjena koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
Jasmin Brankovi\u0107, jedan od izlaga\u010da, a ina\u010de pomo\u0107nik federalne ministrice za visoko obrazovanje, predstavio je usporedne pokazatelje vezane uz obrazovanje \u017eena u Europi i na na\u0161im prostorima do 1918. godine.<\/p>\n
Ono \u0161to mo\u017eemo primijetiti jeste da sve do druge polovine, odnosno kraja 19. vijeka, nije bilo velikih razlika u odnosu prema obrazovanju \u017eenske djece izme\u0111u na\u0161ih prostora i tada\u0161njih europskih zemalja – rekao je Brankovi\u0107.<\/p>\n
Iako su neke europske zemlje jo\u0161 krajem 18. ili po\u010detkom 19. vijeka donijele zakone o obveznom obrazovanju, uklju\u010duju\u0107i i obrazovanje djevoj\u010dica, ti se zakoni godinama nisu u potpunosti primjenjivali zbog sna\u017enog otpora i konzervativnih stavova stanovni\u0161tva, posebno u ruralnim sredinama. U tom smislu, kazao je Brankovi\u0107, nije bilo velikih razlika izme\u0111u na\u0161ih prostora i Europe.<\/p>\n
Govore\u0107i o samoj svrsi obrazovanja \u017eena, istaknao je kako su tada\u0161nji vode\u0107i intelektualni krugovi u Europi smatrali da \u017eenu treba obrazovati prvenstveno toliko da mo\u017ee \u010ditati i razumjeti Bibliju, voditi doma\u0107instvo te brinuti o mu\u017eu i djeci.<\/p>\n
Obrazovanje je, dakle, bilo ograni\u010deno na tu ulogu. Nije postojala ideja da \u017eene trebaju dobiti op\u0107e obrazovanje koje bi im omogu\u0107ilo da budu aktivne \u010dlanice dru\u0161tva i sudjeluju u njegovim promjenama. Upravo je prevazila\u017eenje takvog shva\u0107anja predstavljalo jedan od klju\u010dnih koraka u borbi \u017eena za ravnopravnost u obrazovanju – ocijenio je Brankovi\u0107.<\/p>\n
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a prof. dr. Adnan Velagi\u0107 kazao je kako je vi\u0161estoljetna vladavina Osmanskog Carstva ostavila duboke tragove u svim segmentima \u017eivota u Bosni i Hercegovini, dok je dolazak Austro-Ugarske monarhije ozna\u010dio po\u010detak novog perioda, posebno kada je rije\u010d o obrazovanju.<\/p>\n
Austro-Ugarska je donijela odre\u0111ene novine, nastoje\u0107i svoj obrazovni sistem prenijeti na prostor Bosne i Hercegovine. Istovremeno je zadr\u017eala postoje\u0107i sistem vjerskog obrazovanja, koji je postojao za vrijeme osmanske uprave, pa su paralelno djelovale vjerske i dr\u017eavne, odnosno narodne \u0161kole – kazao je Velagi\u0107.<\/p>\n
Novim zakonima Austro-Ugarska je nastojala obuhvatiti \u0161to ve\u0107i broj stanovni\u0161tva, no odre\u0111eni otpori unutar razli\u010ditih konfesionalnih zajednica predstavljali su prepreku potpunom provo\u0111enju tog plana.<\/p>\n
Govore\u0107i o obrazovanju \u017eena, Velagi\u0107 je istakao da je situacija bila razli\u010dita me\u0111u konfesijama. Posebno je me\u0111u muslimanskim stanovni\u0161tvom postojao izra\u017een otpor prema \u0161kolovanju \u017eenske djece u dr\u017eavnim \u0161kolama, \u0161to je bilo povezano s tada\u0161njim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim stavovima, uklju\u010duju\u0107i zahtjeve da se djevoj\u010dice ne \u0161koluju zajedno s dje\u010dacima. U odre\u0111enoj mjeri postojale su prepreke i za \u0161kolovanje dje\u010daka u dr\u017eavnim \u0161kolama.<\/p>\n
To je imalo ozbiljne posljedice, jer su dr\u017eavne \u0161kole pru\u017eale mogu\u0107nost daljeg obrazovanja i zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnoj administraciji. Istovremeno, Austro-Ugarska je potaknula i reformu muslimanskih vjerskih \u0161kola kroz razvoj mektebi-ibtidaija, \u010dime su se nastojali pobolj\u0161ati uvjeti za obrazovanje muslimanske djece – zaklju\u010dio je Velagi\u0107.<\/p>\n
Organizator nau\u010dnog skupa i arhivske izlo\u017ebe, Arhiv HNK i Fakultet humanisti\u010dkih nauka Univerziteta “D\u017eemal Bijedi\u0107” su na kraju su poru\u010dili da ovaj doga\u0111aj treba biti poticaj za nova istra\u017eivanja, jer historija obrazovanja \u017eena u Hercegovini jo\u0161 uvijek otvara brojna pitanja koja nisu dovoljno obra\u0111ena u nau\u010dnoj i \u0161iroj javnosti.<\/p>\nngg_shortcode_0_placeholder\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Arhiv Hercegova\u010dko-neretvanske kantona u saradnji s Fakultetom humanisti\u010dkih nauka Univerziteta “D\u017eemal Bijedi\u0107” u Centru za kulturu Mostar organizirao je nau\u010dni skup i izlo\u017ebu pod radnim nazivom “Obrazovanje \u017eenske djece u Hercegovini”. Na nau\u010dnom skupu u\u010destvovalo je devet istaknutih izlaga\u010da – nau\u010dnika, fakultetskih profesora, histori\u010dara i pedagoga te istra\u017eiva\u010da koji su prvi put borbu i \u017eelju […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2279,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-2278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2278"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2295,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2278\/revisions\/2295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhivhnk-z.ba\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}