Obrazac (zahtjev) možete preuzeti u PDF formatu ili popuniti elektronskim putem Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije nastao je Odlukom Vlade HNK/Ž od 30. srpnja 2004. godine kojom se pripaja Arhiv Hercegovine Mostar. i Arhiva Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Osnivanjem Arhiva Hercegovine u Mostaru 1954. godine počinje organizirana djelatnost prikupljanja, čuvanja, zaštite i obrade arhivske građe u Hercegovini. O značaju, važnosti i ulozi Arhiva u Mostaru i regiji govori količina arhivske građe i organizacija arhivskih fondova, uspješna zaštita izvan Arhiva, korištenje arhivskih vrijednosti u znanstvene i dokazne svrhe, kulturno- edukativna i izložbena djelatnost, te zavidna izdavačka djelatnost.

Arhiv je osnovan 4. srpnja 1954. godine odlukom Narodnog odbora grada Mostara, broj 14653/54 pod nazivom “Arhiv grada Mostara”.

Bez obzira na „gradsku“ registraciju, od početka svojom djelatnošću na prikupljanju, sređivanju, obradi i zaštiti arhivske građe pokriva cijelu Hercegovinu, pa je Odlukom Skupštine Regije Mostar od 06.04. Godine 1964. naziv Arhiva je usklađen s operativnim područjem i dobio je logičan naziv “Arhiv Hercegovine Mostar”.

Arhiv s pravom zadržava svoje ime, jer ono što posjeduje, što je pohranjeno u njegovim spremištima, predstavlja riznicu podataka o cijeloj Hercegovini.

Malobrojni djelatnici, entuzijasti i pioniri arhivske djelatnosti u Hercegovini, od njezina osnutka do 1960. godine, najveći dio svoje radne energije i programskih zadataka usmjerili su na pronalaženje i prikupljanje fragmentarne dokumentacije prošlosti. Evidentirali su i zaštitili građu brojnih poduzeća i ustanova, a nezaštićenu arhivsku građu preuzeli su i prebacili s tavana, podruma, skladišta bivših trgovaca i drugih neuvjetnih i neprikladnih prostorija u skučene prostore Arhiva.

Obilazeći brojne mostarske i hercegovačke obitelji, pronalazili su, prikupljali, a dijelom i otkupljivali vrlo važnu povijesnu građu o Mostaru i Hercegovini.

Bili su to prvi koraci u organiziranom i institucionaliziranom razvoju arhivske djelatnosti u Hercegovini. Predanim radom, iako se broj zaposlenih kretao od 4 do 8 djelatnika, Arhiv Hercegovine je već šezdesetih godina 20. stoljeća raspolagao bogatim fondovima arhivske građe, rukopisa, fotografija i unikatne knjižnične građe.

Smišljenim prikupljačkim i istraživačkim akcijama djelatnici Arhiva Hercegovine prikupili su obimnu i sadržajno bogatu arhivsku građu različite provenijencije i karaktera, različitih sadržaja i oblika bilježenja.

O tome svjedoči činjenica da Arhiv posjeduje 320 fondova i 38 zbirki, te bogatu fototeku, novinsku biblioteku i tisuće xerox kopija i prijepisa primarnih izvora dokumenata važnih za proučavanje povijesti Mostara i Hercegovine, kao i bogata i sveobuhvatna stručna knjižnica.

Ojačana je materijalna i kadrovska baza, a sedamdesetih godina stvoreni su uvjeti za intenzivan stručni rad, a kao rezultat toga nastala su brojna znanstveno-informativna pomagala (inventari, katalozi, registri i dr.).

Arhiv počinje i svoju publicističku djelatnost, a kako bi vrijednosti koje čuva približio široj kulturnoj i znanstvenoj javnosti, 1973. godine objavljuje svoju prvu knjigu „Vodič kroz fondove i zbirke Arhiva Hercegovine“.

Nešto kasnije izdao je „Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine“, a 1981. godine pokrenuo je časopis (godišnjak) za kulturno-povijesnu baštinu „Hercegovina“, čijih je 10 brojeva oduševilo ljubitelje kulturnih i povijesnu tradiciju, žedan novih spoznaja.

Predavanja, seminari, izložbe postaju praksa i pratilac djelovanja i prisutnosti Arhiva u kulturnom i društvenom životu Mostara i Hercegovine.

Oni koji prate razvojni put ove značajne ustanove sjetit će se da su djelatnici Arhiva, noseći breme odgovornog posla, javnosti predstavili izložbe: „Pisma u dokumentima i rukopisima Arhiva“, „Mostar od turskog. razdoblje u dokumentima Arhiva”, “Kroz fondove i zbirke Arhiva”. “Orijentalna zbirka Arhiva”, “120 godina Tvornice duhana Mostar”, “Mujaga Komadina 1839.-1925.”, “Izvori informacija. i dokazi“, „Antifašistička borba Hercegovine (1941.-1945.)“ i dr.

Arhiv se neprestano obogaćivao novim sadržajima i knjižničnim vrijednostima, a svojim djelovanjem i postignutim rezultatima stekao je epitet uzorne arhivske ustanove u Bosni i Hercegovini. Tada su od 1992. godine u rušilačkom i rušilačkom napadu nestale goleme kulturne vrijednosti, među njima i važna arhivska građa. Stradanje Arhiva Hercegovine (depoa i matičnih knjiga) nikada nije precizno obrađeno. Entuzijazam djelatnika, razumijevanje gradskih vlasti i financijska sredstva EU u Mostaru su stvorili uvjete za novi uzlet, jer postojeće arhivsko bogatstvo treba nadopuniti, puno bolje sačuvati i ljubomorno čuvati za sadašnjost i budućnost. generacije. I u najtežim radnim i ratnim okolnostima, vrijednim i korisnim radom, očuvanjem i zaštitom bogate kulturne baštine, predani radnici uspjeli su prikupiti i obogatiti novim sadržajima postojeće fondove i zbirke, knjižnicu, fototeku, fototeku knjižnice, ali i stekao odgovarajuću tehničku i procesnu opremu i time stvorio optimalne uvjete za učinkovitiji i funkcionalniji rad.rons