U sklopu obilježavanja Dana znanosti u FBiH i Dana Arhiva i arhivske službe u BiH, u Mostaru je otvorena dvodnevna manifestacija “Dan Arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini“, koja je okupila stručnjake i arhivske radnike iz BiH i regije.
Manifestaciju je organizirao Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije/kantona u suradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i zananosti te arhivističkim udrugama BiH i FBiH, a ona je počela radnim sastankom o digitalizaciji u arhivima BiH.
Po riječima direktora Arhiva HNŽ/K Amira Kadribegovića, predstavnici svih arhiva u BiH ovom manifestacijom žele ukazati na bitnost i značaj arhiva u bh. društvu, kao i na na bitnost i značaj očuvanja bh. baštine i kulturno-povijesnog nasljeđa.
– Arhivi u BiH već desetljećima rade u službi javnosti, čuvaju autentična svjedočanstva u društvu, institucijama i ljudima, a isto tako omogućuju pristup relevantnim informacijama, istraživačima i svim zainteresiranim građanima u BiH i velika su potpora prosvjeti, kulturi i znanosti. Današnji suvremeni arhivi trebaju biti tehnološki osnaženi, dostupni i otvoreni kako bi mogli pratiti potrebe građana i stručne zajednice. U tom smislu želim poručiti da je jako potrebno ulagati u arhivsku infrastrukturu, u digitalizaciju i u profesionalni razvitak, jer je to jedini način na koji mi možemo kvalitetno zaštititi kulturno-povijesno naslijeđe BiH i ogromnu bogatu baštinu koju mi čuvamo te da možemo biti u skladu s vremenom u kojem živimo – naglasio je Kadribegović.
Dodao je kako je Arhiv HNŽ/K uspio nabaviti potrebnu tehničku opremu kako bi počeli s procesom digitaliziranja arhivske građe.
– Taj proces je jako dug i jako složen zato što imamo jako puno građe, a koliko bi taj proces mogao trajati nije moguće točno odrediti. Po nekim procjenama mi imamo oko osam kilometara građe i procjenjujemo da bi taj proces mogao trajati više godina. Međutim, u pitanju je megaprojekt koji je budućnost ne samo našeg, nego svih arhiva u BiH i nadam se da će sve moje kolege i iz drugih arhiva u BiH biti u prigodi da u narednih barem pet godina urade digitalizaciju kako bi svim zainteresovanim bili dostupni na jedan vrlo brz i jednostavan način – istaknuo je direktor Arhiva HNŽ/K.
Zahvalio je svim arhivskim radnicima koji, kako je kazao, predano i stručno čuvaju baštinu BiH, te institucijama koje financiraju i koje su utemeljitelji arhiva u BiH, kao i partnerima koji ih podupiru na tom putu.
Predsjednik Udruženja arhivskih radnika u BiH i zamjenik direktora Arhiva Republike Srpske Vladan Vukliš kazao je kako je taj arhiv institucija koja je u ovom trenutku najdalje otišla u pogledu digitalizacije arhivske građe.
– Okupili smo se zajedno kako bih imao priliku da ponudim i pokažem neka profesionalna i tehnička rješenja koja smo mi primijenili i u tom smislu da pomognemo kolegama iz drugih, nama srodnih sestrinskih ustanova da ta rješenja uz našu pomoć i primjene – poručio je Vukliš.
Članica Upravnog odbora Udruženja arhivista u FBiH i ujedno direktorica Kantonalnog arhiva Travnik Spomenka Pelić podsjetila je kako je arhivska služba u BiH osnovana 1947. godine, najkasnije od svih bivših republika bivše države Jugoslavije.
– Od arhivske službe i svih nas u BiH traži se da budemo na nivou Europe i svijeta, a ja želim ukazati na to da smo mi imali rat, da smo deset godina stajali na mjestu gdje su ljudi išli dalje od nas. Tako da nemojte puno očekivati od nas i kad je u pitanju digitalizacija, jer mi moramo srediti arhivske fondove, oni su dosta nesređeni, a osim toga većina arhiva nema ni prostor za smještaj arhivske građe – naglasila je Pelić.
O važnosti arhiva i predanosti arhivskih radnika govorio je i direktor Arhiva Tuzlanskog kantona i član Upravnog odbora Udruženja arhivista u FBiH Omer Zulić.
– Arhivi su najznačajnije institucije u jednoj državi, kako za državu tako i za društvo u cjelosti i svi procesi u društvu direktno se reflektiraju na rad arhiva i arhivske službe BiH. Arhivskih radnika u BiH je jako malo, ali zahvaljujući njihovoj stručnosti i požrtvovnosti, te njihovom entuzijazmu urađeno je jako puno toga na zaštiti arhivske građe – ocijenio je Zulić.
U sklopu ove manifestacije danas je predstavljena monografija “Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona 1954–2024“, dok će sutra biti upriličena svečana dodjela nagrada i priznanja Arhiva HNŽ/K.
