Prema riječima Amira Kadribegovića, v.d. direktora Arhiva HNŽ/K, izložbu organiziraju Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNK/Ž-a pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a.
Direktor Kadribegović je istaknuo kako je, nakon određenog razdoblja stanke, ovo prva izložba koju Arhiv suorganizira.
„Za Arhiv je privilegija da su izložbene aktivnosti ponovo pokrenute upravo ovom izložbom. Naime, radi se o iznimno vrijednoj dokumentarnoj izložbi koja činjenično pokazuje i dokazuje povijest pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka, pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog razdoblja. Budući da će izložba u Mostaru biti otvorena u narednih sedam dana, nadamo se i očekujemo da će je posjetiti veliki broj ljudi“, zaključio je Kadribegović.
„Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima povijesti jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekte vezane za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima“, kazao je dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Na izložbi su prikazani i primjeri aljamiado književnosti, odnosno tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.
„Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arabice, kao i na dva suvremena pisma: ćirilici i latinici“, istaknuo je Hodžić.
„Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz povijest bosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i povijest BiH. Zanimljivo je, kada se gleda povijest BiH, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti BiH. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju povijest, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti“, ustvrdio je Edim Šator, dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar.
Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske povijesti nalazi izvan BiH te kako strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego dokumenti koji se čuvaju u BiH.
„Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, a samo jedan, Čajničko evanđelje, je u BiH. Točnije, i ono trenutno nije u granicama BiH, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez suglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika“, zaključio je Šator.
Izložba ostaje otvorena do 6. ožujka.