U autentičnom ambijentu Brusa bezistana Muzeja Sarajeva održan je kulturni događaj pod nazivom „Mozaik baštine Arhiva HNŽ/K“. Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije- kantona javnosti je predstavio dio svog bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa. Fokus događaja bio je na Monografiji Arhiva, Orijentalnoj zbirci te neprocjenjivom naslijeđu Hivzije Hasandedića, jednog od najznačajnijih hercegovačkih istraživača.
Događaj je otvorila Indira Kučuk Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva koja je istaknula kako suradnja ove dvije institucije predstavlja primjer odgovornog povezivanja u zaštiti i afirmiranju kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
„Naša zajednička misija jeste da arhivsku građu, rukopise i dokumente učinimo dostupnim znanstvenoj i široj javnosti, potvrđujući kako su upravo izvori temelj svakog ozbiljnog istraživanja. Posebnu vrijednost predstavlja promocija djela Hivzije Hasandedića, koji je svojim proučavanjem orijentalnih rukopisa, vakufnama i epigrafskih spomenika ostavio neizbrisiv trag u našoj historiografiji i orijentalistici“, naglasila je Kučuk Sorguč.
Veliki iskorak i buđenje institucije
Ova manifestacija ujedno je i pokazatelj novog, dinamičnijeg smjera u radu Arhiva HNŽ/K. Direktor te ustanove Amir Kadribegović podsjetio je na činjenicu da Arhiv sve do 2025. godine nije organizirao nijednu manifestaciju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, dok je ovo već treći događaj u Sarajevu u posljednjih četrnaest mjeseci.
„Organizacijski i infrastrukturno, Arhiv HNŽ/K je u posljednje tri godine napravio ogromne iskorake. Veliku energiju ulažemo u kreiranje novih programskih sadržaja čime radimo najbolju promociju naše bogate arhivske građe. Do kraja godine nas očekuju dvije nove izložbe i dva znanstvena skupa, što predstavlja veliki profesionalni izazov. Monografija, Orijentalna zbirka i djelo Hivzije Hasandedića zajedno čine neraskidiv mozaik baštine koji danas s ponosom predstavljamo“, izjavio je Kadribegović.
Druga najbogatija zbirka u državi
O znanstvenom i povijesnom značaju građe govorio je Aladin Husić, direktor Orijentalnog instituta koji je Hasandedića označio kao stvarnog utemeljitelja Orijentalne zbirke Arhiva HNŽ/K. Zahvaljujući njegovom višedecenijskom radu na terenu, Hercegovina danas ima neprocjenjivo blago.
„Zahvaljujući Hasandedićevom prikupljanju rukopisa, sidžila i drugih vrijednih dokumenata, Hercegovina danas raspolaže jednom od najbogatijih zbirki orijentalnih izvora u BiH, odmah nakon Sarajeva. Posebna vrijednost zbirke je u tome što ona ne obuhvaća samo Mostar, već građu iz više hercegovačkih gradova, što je čini nezaobilaznim izvorom za proučavanje povijesti cijele regije“, podcrtao je Husić.
O sedam desetljeća dugom razvitku ove institucije govorio je Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti. On je podsjetio da je razvitak arhivske djelatnosti usko povezan s obnovom državnih institucija nakon Drugog svjetskog rata, te da je Arhiv HNŽ/K izrastao u respektabilnu ustanovu zahvaljujući naraštajima arhivista, među kojima se, uz Hasandedića, posebno ističe i Ravijojla Rava Kolak. Prema njegovim riječima, Arhiv danas uspješno spaja tradiciju i modernizaciju, otvarajući svoje fondove i olakšavajući pristup istraživačima i građanima.
Uspješna prezentacija u Brusa bezistanu još jednom je potvrdila da arhivska građa nije tek puko, zaboravljeno svjedočanstvo prošlosti, već živ i dinamičan dio suvremenog kulturnog života koji izravno doprinosi očuvanju kolektivnog pamćenja Bosne i Hercegovine.
