U povodu 110 godina od rođenja Hivzije Hasandedića, u Centru za kulturu Mostar održan je danas okrugli stol „Orijentalno nasljeđe u djelima Hivzije Hasandedića“ kojim je obilježen njegov izuzetan rad i djelo.
„Sretni smo i ponosni što smo uspjeli okupiti ovakav eminentan i raznorodan skup izlagača, od koji će svatko iz svog kuta govoriti o čovjeku kojeg, obzirom na njegovu izvrsnost, nije jednostavno odrediti unutar jedne znanstvene discipline. Hivzija Hasandedić je u svom radu postupao i djelovao kao vrsni znanstvenik, orijentalist, istraživač, povjesničar, arhivist, etnolog, teolog, povjesničar umjetnosti, a vjerojatno sam nešto i izostavio. Kao uposlenik Arhiva bio je primjer: najaktivniji, predan, točan, odgovoran i maksimalno fokusiran na posao. Hivzijin angažman u Arhivu trajalo je faktički do njegove smrti. Kao institucija, odnosno baštinska ustanova Arhiv će brižno čuvati njegovo grandiozno znanstveno djelo, jer je Hasandedić nama i budućim naraštajima omogućio pristup dragocjenim informacijama o povijesti i kulturi Hercegovine koje su bile oskrnavljene, zaboravljene ili sakrivene. Time je obogatio, ali i sačuvao kolektivno znanje i identitet ovog područja. Jednostavno rečeno, Hivzija je svojim radom zadužio sve, i postojeće i buduće naraštaje. To smo dužni cijeniti, njegovati i promovirati“ , rekao je Amir Kadribegović, direktor Arhiva HNŽ/K na otvaranju okruglog stola naglasivši pripremu kratkog filma, odnosno video kapsule koja podsjeća na lik Hivzije Hasandedića, njegov život, karijeru, razmišljanja, te profesionalna i privatna opredjeljenja.
Prema riječima Lejle Gazić, više naučne suradnice Orijentalnog instituta u Sarajevu, Hivzija Hasandedić spada u red onih istraživača koji su se u ona teška vremena trudili da svojim angažmanom, svojim istraživanjima što više osvijetle našu kulturnu prošlost.
“Spada u red istraživača koji su se trudili istražiti brojne putopisne zbirke, brojne dokumente, da nađe sve ono što će pokazati, da mi nismo bili nikad tamni vilajet, da smo uvijek imali svoju kulturu, svoje poznavanje jezika, svoje izučavanje povijesti i jedan je od onih koji su na tom polju učinili mnogo, pogotovo u Hercegovini, gdje je u to vrijeme bio jedan jedini. To je vrijeme u kojem nije bilo interneta, u kojem se nije moglo lako doći do potrebne literature, istraživanja su bila puno teža, puno dugotrajnija, mukotrpnija i on je na tom polju učinio puno, te mu treba odati priznanje“, rekla je Gazić.
Na Okruglom stolu učestvuje 14 izlagača iz BiH.
