Prema riječima v.d. direktora Arhiva HNK/Ž Amira Kadribegovića, izložbu organiziraju Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNK/Ž-a pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a.
Direktor Kadribegović je istakao kako je, nakon određenog perioda pauze, ovo prva izložba koju Arhiv suorganizira.
„Za Arhiv je privilegija da su izložbene aktivnosti ponovo pokrenute upravo ovom izložbom. Naime, radi se o izuzetno vrijednoj dokumentarnoj izložbi koja činjenično pokazuje i dokazuje historiju pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka, pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog perioda. Budući da će izložba u Mostaru biti otvorena u narednih sedam dana, nadamo se i očekujemo da će je posjetiti veliki broj ljudi“, zaključio je Kadribegović.
„Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima povijesti jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekte vezane za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima“, rekao je dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, odnosno tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.
„Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva savremena pisma: ćirilici i latinici“, istakao je Hodžić.
„Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz historiju bosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i historiju BiH. Zanimljivo je, kada se gleda historija BiH, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti BiH. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju historiju, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti“, utvrdio je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar Edim Šator.
Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske historije nalazi izvan BiH te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u BiH.
„Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, a samo jedan, Čajničko evanđelje, je u BiH. Tačnije, i ono trenutno nije u granicama BiH, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez saglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika“, zaključio je Šator.
Izložba ostaje otvorena do 6. marta.